U suvremenom radnom okruženju, stres je postao gotovo svakodnevna pojava, a radnici u Hrvatskoj nisu iznimka. S obzirom na ubrzan način života, sve veće radne obaveze i pritisak koje se nameću, važno je razumjeti korijene stresa kako bi se uspešnije nosili s njim. Kada govorimo o uzrocima stresa, možemo ih podijeliti u nekoliko širokih kategorija: radno okruženje, međuljudski odnosi, preopterećenje poslom i osobne okolnosti.
Radno okruženje
Jedan od ključnih uzroka stresa u hrvatskim uredima i radnim mjestima je sam koncept radnog okruženja. Radnici često dolaze u kontakt s neugodnim atmosferama, nedostatkom prirodnog svjetla, lošom ventilacijom ili čak neurednim prostorima. Zamislite samo dan proveden u uredu bez prozora, gdje svjetlost dolazi isključivo iz fluorescentnih lampi. To može stvoriti osjećaj tjeskobe i umora, što dugoročno utječe na produktivnost i raspoloženje.
Još jedan faktor je fizička sigurnost radnog mjesta. Često se radnici suočavaju s neadekvatnim zaštitnim mjerama, posebno u industrijama kao što su građevina ili proizvodnja. Nedostatak sigurnosne opreme može izazvati strah i stres, jer radnici stalno misle na vlastitu sigurnost.
Međuljudski odnosi
Druga značajna komponenta stresa na radnom mjestu su međuljudski odnosi. Suočavanje s teškim kolegama, kako onima koji su rivalizirajući, tako i onima koji ne pridonose timskom duhu, može stvoriti napetosti. Primjerice, kolega koji ne ispunjava svoje zadatke i time otežava rad ostalima može uzrokovati frustracije i napetost unutar tima. Osim toga, često se zaboravlja na važnost otvorene komunikacije – ukoliko radnici ne mogu izraziti svoje misli i osjećaje, postaju još više nervozni.
Također, vođenje nekvalitetnih razgovora s nadredjenima o radnim obavezama ili nemogućnosti napredovanja stvara osjećaj bespomoćnosti. Cijenite njihove napore i pružite podršku – kad radnici osjećaju da su njihovi napori prepoznati, stres se znatno smanjuje.
Preopterećenje poslom
U Hrvatskoj, radnici se često suočavaju s preopterećenjem poslom. Doduše, situacija se dodatno pogoršava kada se od zaposlenika očekuje da ispunjavaju više obaveza u istom vremenskom okviru. Zamislite radno mjesto gdje vas šef traži da istovremeno vodi nekoliko projekata, dok na stranicama e-pošte neprestano dolaze nova pitanja i hitne situacije. Ovaj “multitasking” stvarno može biti recept za stres.
Dobar način da se nosite s preopterećenjem je postavljanje prioriteta. Izradite popis zadataka prema važnosti i rokovima, što može pomoći u smanjenju osjećaja preplavljenosti. Također, učenje reći “ne” ponekad je presudno za očuvanje mentalnog zdravlja. Ako pretrpani raspored postaje normativ, osigurajte si malo vremena na kraju radnog dana da se resetirate.
Osobne okolnosti
Bez obzira na radno okruženje, stres često dolazi iz osobnog života. Problemi u vezi, briga o djeci ili čak zdravstvene tegobe mogu dodatno opteretiti um. Takvi pritisci mogu učiniti da radnici imaju malo energije za suočavanje s izazovima na poslu. U ovakvim trenucima, važno se prisjetiti da nije sramota potražiti podršku, bilo od prijatelja, obitelji ili profesionalaca.
Uzimanje vremena za sebe također može biti lijek za stres. Bilo da je riječ o redovitome vježbanju, meditaciji ili čitanju knjiga, važno je pronaći način opuštanja koji će vam pomoći da se oslobodite neugodnih misli s posla.
Na kraju, važno je razumjeti da je stres, nažalost, neizbježan dio života, osobito u radnoj sredini. Ključ je naučiti kako se nositi s njim i prepoznati uzroke koji ga izazivaju. Stvaranjem pozitivnog radnog okruženja, njegovanjem kvalitetnih međuljudskih odnosa, postavljanjem prioriteta i brinjanjem o sebi, moguće je smanjiti nivo stresa i povećati kvalitetu života.